Fenomen masovnih otkaza eksplodirao je u Sjedinjenim Američkim Državama. To podrazumeva masovno napuštanje posla u potrazi za ravnotežom između privatnog i društvenog života, kao i posla.
Tome je doprinela pandemija, koja je uvela rad od kuće (smart working), ali i spoznaja ljudi da život "nije jedino posao", te da niko neće živeti večno.
Nije reč, dakle, o napuštanju posla – već o potrazi za alternativama koje pružaju bolje uslove u svakom smislu.
U Lombardiji, a naročito Milanu koji je oduvek bio "meta" za sve one koji su u potrazi za poslom, brojevi jasno govore: 2021. godine otkaz je, u regionu Lombardija, dalo 419.754 osobe, osobe 9,5 odsto od ukupno 4,4 zaposlenih.
Kada je reč o Milanu, taj broj je 179.200 sa sve većim brojem otkaza u poslednjih šest meseci.
Skoro jedna od dve osobe ima manje od 35 godina, a njih 109.000 su imali ugovor duži od godinu dana. Više je, inače, muškaraca napustilo posao.
Poslove na rukovodećim pozicijama je napustilo njih 16.000, ugostiteljski sektor 14.000, prodaju 11.000, a logistiku 10.000.
Fenomen masovnih ostavki je porastao u prethodnoj godini jer je 2020. godine, u najtežoj godini pandemije, posao napustilo 127.294 osobe, odnosno 30 odsto manje.
U regionu Veneto, samo u poslednja četiri meseca, 66.000 ljudi je dalo otkaz, što je za 50 odsto više nego prethodne godine.
I u ovom slučaju se radi za potrebom da osobe imaju fleksibilne i bolje uslove rada, kao i slobodno vreme.
Prema poslednjim podacima iz "Veneto Lavoro", između januara i aprila ove godine u ovom regionu je otkaz dalo 66.300 osoba, što je 50 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Prema mišljenju Ticijana Baronea, koji je direktor "Veneto Lavoro", objašnjenje ovog fenomena potrebno je tražiti u većoj pažnji osoba koje su usmerene na usklađivanje vremena između posla i ostatka života, naročito kada su u pitanju mladi.
Po Mauricijo del Konteu, koji je profesor za radno pravo na Univerzitetu "Bokoni" u Milanu, to je pozitivan signal koji ne znači da ljudi napuštaju posao, već da se "kreću ka novim horizontima". Prema njegovom mišljenju, to znači mobilnost na tržištu rada.
"To znači da osobe žele da biraju posao kojim će se baviti, a ne da posao bira njih, da žele da se njihova profesionalnost ceni. Mislim da to može da donese pozitivne rezultate", izjavio je za Korijere dela sera. "Ko danas nudi mesto za kvalifikovane osobe mora da uzme u obzir da će ti ljudi želeti i uslove smart workinga, a to znači mogućnost da sami organizuju svoje radno vreme i mesto sa koga će raditi", rekao je.
Koliko je na fenomen uticala pandemijaEfekti kovida na tržište rada su različiti – tehnološko ubrzanje, menjanje profesija i impakta na organizaciju posla.
Del Konte objašnjava i da niko nije mislio da je moguće raditi kvalitetno i van kancelarije.
"Ne uzimajući to u obzir, firme u startu odustaju od određenog broja kvalitetnih kandidata. Ako kompanije danas misle da mogu da se vrate na vreme pre pandemije, gube 'voz inovacija'", dodaje.
I italijanski sindikati daju svoje tumačenje tog fenomena.
Masimo Bonini, generalni sekretar sindikata Cgil Milano, izjavio je za medije da ukoliko se veliki broj ljudi odlučuje na otkaz, to znači da se "ne osećaju dobro na radnom mestu, žele veću autonomiju, kao i veći balans između života i posla".
Dodaje i da mladi koji su kompetentniji od svojih šefova, ne mogu da se osećaju dobro na takvom radnom mestu. Tu je i pitanje plate – ako radnik, posle mnogo godina rada na istom radnom mestu dobija istu platu, to znači da postoji problem.
"I normalno je da će krenuti u potragu za nečim boljim"", ističe Bonini.
Talas masovnih otkaza u SADPrema američkim analitičarima fenomen masovni otkazi (great resignation), promeniće lice američke ekonomije.
Samo avgustu 2021. godine, 4,3 miliona ljudi je dalo otkaz. To je najveći broj od 2000. godine, od kada je Kancelarija za statistiku Sjedinjenih Američkih država (Bureau of Labor Statistics – BLC) počela sa objavljivanjem tih podataka.
To pokazuje koliko je pandemija, kao i pad zaposlenosti zbog kovida, naveo milione Amerikanaca da donesu drastične odluke, kada je o reč o njihovoj karijeri. Naročito, jer američka Vlada nije uvela mere zaštite zaposlenih zbog pandemije, poput italijanske Vlade ili nemačkog Kurzbeita.
Takva politika je dovela do toga i da svakodnevno po milion ljudi gubi posao.
Poslednjih meseci ljudi su se odlučivali da dobrovoljno napuste radna mesta, zbog niskih plata i teških uslova rada. Najveći broj ljudi koji su napustili posao u Americi, u sektoru je ugostiteljstva.