Da bi Džo Bajden bio mnogo oštriji prema Rusiji nego njegov prethodnik Donald Tramp – je očekivano.
Ipak, kao što je obično slučaj sa naletom optimizma pri skoro svakoj promeni vlasti, neki su se nadali da bi Bajden mogao iamti pomirljivi ton, ako ništa drugo, bar u ovo krizno vreme pandemije.
Nažalost, na globalnoj političkoj sceni očigledno nema mesta za optimizam i dijalog.
Otkako je Bajden došao na vlast, postajalo je sve jasnije da će voditi prilično agresivnu spoljnu politiku, posebno prema Rusiji, koju Sjedinjene Države, izgleda, smatraju sve lakšom i slabijom metom.
Danas je, međutim, na redu ta potvrda – naime, u intervjuu za ABC News, koji je objavljen danas, Džo Bajden je ruskog predsednika, ni manje ni više, nazvao „ubicom“.
Njegov komentar dolazi u vreme sve zaoštrenijih odnosa između Vašingtona i Moskve (da, koliko god su ti odnosi padali, oni će, kao što ćemo uskoro videti, možda ići i niže).
Otprilike u isto vreme kada je objavljen Bajdenov intervju, stigle su vesti koje potvrđuju oštriji odnos Amerike prema Rusiji – u saopštenju američkih vlasti se navodi da na snagu stupaju nove sankcije protiv Rusije zbog optužbi za trovanje opozicionog političara Alekseja Navaljnog.
I ne, ovo nisu jedna od „sankcija“ gde je nekolicini ruskih zvaničnika zabranjen ulazak u Sjedinjene Države, takve sankcije se često doživljavaju kao simboličniji čin kažnjavanja – ove nove sankcije su ozbiljnije.
U saopštenju američkog Ministarstva trgovine navodi se da će nove sankcije imati za cilj „sprečavanje ruske upotrebe hemijskog oružja“, unutar i izvan zemlje, blokiranjem pristupa osetljivoj tehnologiji koja bi mogla da se koristi za proizvodnju hemijskog oružja.
Dalje, prema ovim novim ograničenjima, Američki biro za industriju i bezbednost razmotriće svaki ruski zahtev za izvoz predmeta koji bi mogli biti povezani sa nacionalnom bezbednošću.
Ovo će se takođe odnositi na određene rezervne delove, tehnologiju i softver.
Nova ograničenja stupaju na snagu sutra, 18. marta.
Dodatni detalji će verovatno biti poznati kasnije, ali sudeći po ovoj najavi, očigledno je da se protiv Rusije pripremaju vrlo ozbiljne sankcije, koje bi takođe mogle imati uticaja na ruski ekonomski razvoj.
Ono što ovo sugeriše je sama činjenica da su ograničenja veoma opsežna, odnosno sve bi se moglo protumačiti kao nešto što Rusija ne sme da ima zbog „potencijalnih zlokobnih namera“.
Drugim rečima, nove sankcije se savršeno uklapaju sa Bajdenovom izjavom da je Putin „ubica“, osoba sa kojom ne bi trebalo da ima nikakve veze.
Voditelj ABC vesti Džordž Stephanopoulos, tokom intervjua, otvoreno je pitao Bajdena da li misli da je Putin ubica, na šta je on odgovorio „da, mislim da jeste“.
Zatim je prokomentarisao telefonski razgovor koji su on i Putin imali u danima nakon njegove inauguracije.
„Imali smo dugačak razgovor, on i ja … Poznajem ga relativno dobro. Razgovor je započeo ovako, rekao sam mu: ‘Znam vas i znate mene. Ako otkrijem da se ovo dogodilo, pripremite se .. . ‘“, rekao je Bajden.
Ako se dogodilo „šta“? Ovde se osvrnuo na navodno (novo) rusko mešanje u američke predsedničke izbore.
Domaćin ga je pitao i koju cenu Vladimir Putin „mora da plati“ na šta je Bajden rekao da će „sigurno platiti“.
Ovih dana američke obaveštajne službe i mediji ponovo vrlo aktivno tvrde da se Rusija „umešala u američke predsedničke izbore“ prošle, kao i 2016. godine.
Kako i na koji način nikada nije u potpunosti razjašnjeno, kao što nisu razjašnjene optužbe iz 2016. godine, već je urezano u kolektivnu svest (značajnog dela) Amerikanaca da je Donald Tramp pobedio na izborima samo zato što je imao „rusku pomoć „da je Hilari Klinton trebalo da pobedi„ da nije bilo ruskog mešanja“.
Ta teorija se provlačila kroz čitav Trampov mandat i on se nije uspeo da je se reši, a sada kada je Bajden na vlasti nije iznenađenje da se ista priča ponovo vraća.
Izgleda da administracija Bajdena gomila razloge za još veći pritisak na Rusiju – Moskva je optužena za novo mešanje u američke predsedničke izbore, rusko rukovodstvo optuženo za pokušaj atentata na Alekseja Navaljnog (ratni otrov početnik), ali i za veliki sajber napadi koji su pokrenuti protiv američkih kompanija (i američkih institucija koje su koristile neke od usluga tih kompanija)
Zbirni izveštaj američkih obaveštajnih službi (uključujući CIA i Odeljenje za nacionalnu bezbednost) objavljen je juče.
U izveštaju se kaže da je Rusija pokušala da utiče na predsedničke izbore 2020. pokušavajući da „kleveće kandidaturu predsednika Bajdena i Demokratske stranke, podržavajući bivšeg predsednika Trampa, podrivajući poverenje javnosti u izborni proces i šireći društveno-političke podele u Sjedinjenim Državama“.
Ovo zvuči kao kratak rezime – „nismo mi krivi za sve što nam se interno dešava, kriv je Putin“.
Izveštaj ide dalje – navodna ruska kampanja je, kako se navodi, delovala preko posrednika koji su uključivali „pojedince povezane sa Ukrajinom i povezane sa ruskom obaveštajnom službom i njihovim mrežama, koji su pokušali da ocrnjuju demokratskog kandidata tvrdeći da ima korumpirane veze sa Kijevom“.
Naravno, ovo se odnosi na optužbe protiv Džoa Bajdena i njegovog sina Hantera u vezi sa sumnjivim poslovima u Ukrajini.
Činjenica je da Džo nikada nije objasnio kako se njegov sin našao u odboru velike ukrajinske energetske kompanije, a da i sam nije bio energetski stručnjak, u vreme kada je Ukrajina vapila za američkom pomoći, u vreme kada je Džo bio potpredsednik Sjedinjene Države (ukrajinska kriza 2014. godine, aneksija Krima i rat na istoku Ukrajine).
Što se tiče novih optužbi na račun Rusije, njeni zvaničnici će, kao i obično, odbaciti sve, ali to će imati malo efekta.
Rusija je pozvala svog ambasadora u Sjedinjenim Državama nazad u Moskvu radi konsultacija o budućnosti američko-ruskih odnosa, nakon izjava američkog predsednika da će Vladimir Putin „platiti cenu“ za mešanje u izbore.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je pozvalo svog ambasadora Anatolija Antonova u Moskvu da razgovara o budućnosti rusko-američkih odnosa.
„Potez je napravljen kako bi se osiguralo da bilateralni odnosi ne budu nepopravljivo pogoršani“, navodi se u saopštenju.
„Glavno za nas je da identifikujemo načine na koje zategnuti rusko-američki odnosi koje je Vašington zaustavio poslednjih godina mogu biti otklonjeni“, rekla je u izjavi portparolka ministarstva Marija Zaharova.
Predsedavajući donjeg doma ruskog parlamenta Vjačeslav Volodin rekao je: „Putin je naš predsednik i napad na njega je napad na našu zemlju“.
„Bajden je svojim izjavama vređao građane naše zemlje“, dodao je ovaj bliski saradnik predsednika Putina u prvoj reakciji na izjave američkog predsednika, prenose ruski mediji.
Ruska ambasada u Vašingtonu već je rekla da je reč o „neosnovanim optužbama bez ikakvih dokaza kojima je cilj samo da se održi negativan imidž Rusije i traže spoljni krivci za destabilizovanu situaciju u Sjedinjenim Državama“.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da se Rusija nije mešala u američke izbore.
– „Ove optužbe se koriste samo kao izgovor za uvođenje dodatnih sankcija protiv Rusije“, rekao je on.
U svakom slučaju, uvode se dodatne sankcije, a administracija Bajdena naglo pojačava pritisak na rusku vladu.
Zašto?
Oni očigledno osećaju da je vreme idealno, da je Putinova moć oslabila i da je sada idealno vreme da istovremeno povećaju pritisak i potencijalno podstaknu unutrašnje nemire u Rusiji putem prozapadnih opozicionih aktera.
Dalje, postoje glavni sajber protunapadi koje spominju SAD.
Šta će se dalje dešavati?
Rusija očigledno misli da moraju nešto da „urade“ ili učine da bi pokazale da neće dopustiti da se pritisak povećava u nedogled.
To bi mogla biti snažna izjava poput one ranije ove godine kada je Lavrov zapretio prekidom diplomatskih odnosa sa Evropskom unijom ako se sankcije protiv Rusije nastave.
Međutim, činjenica je da Rusija nema previše opcija, osim prilično radikalnih, i to je možda nešto čemu se nada sadašnja američka administracija, jer bi pritisak na takav potez mogao biti pojačan umesto da se složi, ne baš ubedljivo, argumenti za uvođenje novih sankcija.