Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik ocenio je da nijedna država nema pravo da interveniše u unutrašnje ili spoljne poslove neke druge države, kao i da su ne samo oružana intervencija već i svaki drugi oblik mešanja ili svaka druga pretnja, upereni protiv ličnosti, države ili protiv njenih političkih, ekonomskih i kulturnih elemenata, suprotna međunarodnom pravu.
"Nijedna država ne može da primeni niti da podrži upotrebu mera ekonomske, političke ili svake druge prirode kako bi prisilila neku drugu državu da joj se potčini u vršenju njenih suverenih prava ili da dobije od nje koristi bilo koje vrste. Upotreba sile u cilju lišavanja naroda njihovog nacionalnog identiteta predstavlja kršenje njihovih neotuđivih prava i principa intervencije", naveo je Dodik.
Dodao je da Povelja UN ne deli narodne na male i velike, niti države na male i velike kao i da su jednakost i ravnopravnost i poštovanje suverenosti svake države opšta načela međunarodnog prava.
"Nijedna država (SAD, Velika Britanija, Nemačka..) ili grupa država (PIK i njegov upravni odbor kao samozvano i samoizabrano telo samoizabranih zemalja bez osnova u u Dejtonskom sporazumu) nema pravo da interveniše, neposredno ili posredno (pojedini zapadni ambasadori u Sarajevu, visoki predstavnik i OHR, strane sudije u Ustavnom sudu BiH, Tužilaštvo i Sud BiH kao vanustavno pravosuđe, po muslimanskom okupatorskom pravilu - kadija te tuži, kadija ti sudi), iz bilo kog razloga (zbog legitimnih zahteva Republike Srpske za dosledno poštovanje Dejtonskog sporazuma onako kako je potpisan; zbog nepoštovanja nelegalnog i nelegitimnog Kristijana Šmita i njegovih terorističkih odluka)", rekao je Dodik.
Kako razloge je naveo pozivanje na samostalnost Republike Srpske zbog kršenja Dejtonskog sporazuma od strane stranih država i njihovih predstavnika, što, prema njegovim rečima, običnih - Marfija, što specijalnih - Eskobara, O'Brajena, Piča, Zaracina, zatim zbog stalnog preglasavanja srpskih sudija u Ustavnom sudu BiH kao i zbog selektivne pravde u suđenjima za ratne zločine i oslobađanje muslimanskih komandanata - Nasera Orića i drugih, ali i zbog progona gotovo svih pripadnika Vojske Republike Srpske.
"Prema tome, ne samo oružana intervencija već i svaki drugi oblik mešanja ili svaka druga pretnja, upereni protiv ličnosti (sankcije Dodiku, Cvijanović, Stevandiću i drugima; montirani sudski procesi na osnovu nametnutih zakona Petriča, Ešdauna, Incka, a pogotovo Kristijana Šmita), države ili protiv njenih političkih, ekonomskih i kulturnih elemenata (rušenje sajtova organa RS, zaustavljanje projekata i sredstava po osnovu već ispunjenih reformi i ciljeva EU), suprotni su međunarodnom pravu", naveo je Dodik.
Dodao je i da nijedna država ne može da primeni niti da podrži upotrebu mera ekonomske, političke ili svake druge prirode kako bi prisilila neku drugu državu da joj se potčini u vršenju njenih suverenih prava ili da dobije od nje koristi bilo koje vrste.
"Upotreba sile u cilju lišavanja naroda njihovog nacionalnog identiteta (zabrana 9. januara kao Dana Republike, himne 'Bože pravde' i grba Republike Srpske'), predstavlja kršenje njihovih neotuđivih prava i principa neintervencije", istakao je on.
Princip broj 5. iz Deklaracije od 24. oktobra 1970. godine - o ravnopravnosti i samoopređeljenju naroda, prema njegovim rečima je razrada onoga što piše u Povelji UN i međunarodnim paktovima koji su sastavni deo Ustava BiH.
"U Deklaraciji piše: 'Svi narodi imaju pravo da odrede svoj politički status, potpuno slobodni i bez stranog mešanja, i da nastave svoj privredni, društveni i kulturni razvoj, a svaka je država ('Bosna i Hercegovina', Srbija, Hrvatska, SAD, Rusija, Nemačka, Britanija itd.) dužna da poštuje ovo pravo saglasno odredbama Povelje", naveo je on.
Imajući u vidu da, podvrgavanje naroda stranom potčinjavanju (O'Brajenu, Kristijanu Šmitu, Majklu Marfiju, Johanu Satleru i drugim sarajevskim ambasadama) dominaciji ili eksploataciji, predstavlja kršenje pomenutog načela, kao i odricanje osnovnih ljudskih prava (suđenje po nametnutim odlukama stranaca, a ne po zakonima BiH) i da je u suprotnosti sa Poveljom UN.
"Svi narodi imaju pravo da odrede svoj politički status, potpuno slobodni i bez stranog miješanja, i da nastave svoj privredni, društveni i kulturni razvoj, a svaka je država dužna da poštuje ovo pravo saglasno odredbama Povelje. Imajući u vidu da podvrgavanje naroda stranom potčinjavanju, dominaciji ili eksploataciji, predstavlja kršenje ovog načela, kao i odricanje osnovnih ljudskih prava i da je u suprotnosti sa Poveljom UN", dodao je on.
Kada je u pitanju samoopredeljenje naroda, Dodik podseća da u principu broj 5. piše da stvaranje suverene i nezavisne države, slobodno udruživanje ili integracija sa nekim nezavisnim državama ili uspostavljanje bilo kog drugog političkog poretka koji je jedan narod slobodno odabrao, predstavlja za taj narod način njegovog prava na samoopredeljenje.
"Svaka je država dužna da se uzdrži od pribegavanja svim prinudnim merama kojima bi se narodi, pomenuti u formulaciji ovog načela, lišavali svog prava na samoopredeljenje, slobode i nezavisnosti. Kada deluju protiv i suprotstavljaju se takvim prinudnim merama u vršenju svog prava na samoopredeljenje, ovi su narodi ovlašćeni da traže i primaju pomoć, saglasno sa ciljevima i principima Povelje Ujedinjenih nacija", zaključio je .
U narednim danima videće se kome je EU cilj, a kome izgovor
Predsednik Republike Srpske poručio je da će se u narednim danima videti kome je Evropska unija cilj, a kome izgovor.
"Čudno neko vreme! Februar je, a u BiH nema snega! Uprkos tome, u danima koji dolaze svako će pokazati svoj trag. Videće se jasno, kao na dlanu, ko je spreman da bude gospodar svoje sudbine koji služi svom narodu, a ko sudbinu svog naroda stavlja u ruke gospodara služeći njemu", napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.
Dodik navodi da će se u narednim danima videti kome je cilj Evropska Unija, a kome izgovor.
"Videće se ko gleda napred, a ko u retrovizor. Neko je pre 30 godina postavio pogrešnu dijagnozu bolesti od koje boluje BiH. I mi smo se ljutili na EU zato što njihova terapija ne deluje, a oni su se ljutili na nas jer nismo disciplinovan pacijent", naveo je Dodik.
Dodik kaži da, ukoliko tražimo i želimo početak pregovora s EU, moramo se ponašati evropski.
On kaže da su EU njene članice izgradile funkcionalnom tako što su definisale okvir, principe i pravila koja svi jednako tumače i pridržavaju ih se, čak i kada nisu potpuno zadovoljni.
"Naš okvir je Dejtonski sporazum, ali ga neki žele tumačiti kako im odgovara, iako je precizno definisao nadležnosti, prava i obaveze. Snaga EU počiva na sposobnosti da se postigne dogovor koji se poštuje, kod nas se dogovor smatra slabošću. Snaga se dokazuje svađom i izigravanjem dogovora", kaže Dodik.
Predsednik Srpske je naveo da će se videti postoji li spremnost da se to promeni.
"BiH nikad nije bila funkcionalna, kako u prvim godinama posle Dejtona, tako i danas. Što je više nadležnosti sa nivoa entiteta prenošeno na državni nivo, ona je sve lošije funkcionisala, gubila je smisao dejtonske i postajala nikakva", napisao je Dodik.
Dodik ističe da je razlog to što neki nisu bili posvećeni sprovođenju nadležnosti, već kako da od entiteta oduzmu nove i nove.
"Politika bazirana na neostvarivim ciljevima vodila je u ćorsokak. Videćemo da li se i to promenilo. Ustav odražava realnu potrebu balansa interesa tri naroda i dva entiteta i podseća na pravila SAD ili EU i već sam nekoliko puta rekao - nije problem u ustavnom okviru, već u motivima i namerama", rekao je Dodik.
Poručio je da će se videti postoje li iskreni motivi.
"Ne može se dogovor i kompromis praviti na isključivosti. Ako nije kako hoću, onda ste protiv BiH. To je vraćanje na pozicije koje su dovele do tragedije. Srbija želi u EU, Hrvatska je u EU, mi Srbi želimo Republiku Srpsku i BiH u EU s mehanizmima zaštite kao EU. Ti mehanizmi nisu uvek svima po volji, ali oni garantuju evropsku solidarnost. A ona nije koliko će se kome dati. Nego bez obzira ko je koliki, ima jednaka prava", istakao je Dodik.
Naveo je da želi zemlju koja funkcioniše poput Evropske unije u EU, zajedno sa Srbijom.
"Nama Srbima EU je šansa da živimo u prostoru bez granica posle veoma teškog 20. veka. Mi tu šansu nećemo ispustiti. Ali je nemamo čime iskoristiti ako je cena toga odustajanje od Republike Srpske, našeg prava na uređivanje svoje kuće. BiH može biti jedna funkcionalna zajednička kuća Bošnjaka, Srba i Hrvata. Zajednica dva, odnosno tri entiteta. Ne može biti kuća jednih, u kojoj smo mi podstanari", zaključio je Dodik.
Foto: RTRS