Najnoviji rezultati PISA testiranja u Srbiji upućuju na alarmantnu činjenicu da je većina učenika trogodišnjih srednjih škola funkcionalno nepismena.
Dok se neki možda nadaju boljem izveštaju, stvarnost je surova, i nailazimo na jaz koji otkriva da se u našoj zemlji i dalje veliki broj petnaestogodišnjaka nalazi ispod nivoa funkcionalne pismenosti.
Takvih je iz matematike čak 43 odsto, a nešto više od trećine iz čitalačke i naučne pismenosti i to je ono što treba da nas brine.
U poređenju sa 2012. godinom, u matematici, čitanju i nauci procenat učenika koji su postigli rezultate ispod osnovnog nivoa znanja (nivo 2) nije se značajno promenio.
Sa druge strane, na najvišim nivoima postignuća iz matematike je četiri odsto naših đaka, a OECD prosek je devet odsto. Iz čitanja i naučne pismenosti, samo dva odsto naših učenika je postiglo rezultat na najvišim nivoima postignuća, dok OECD prosek iznosi sedam odsto.
- Naročito je funkcionalna nepismenost problem u trogodišnjim školama. Ovde je veliki broj dece došao sa izuzetno slabim uspehom iz osnovnih škola, a to je jedan od parametara koji utiču na sticanje znanja u srednjoj školi, pogotovo u srednjim stručnim, trogodišnjim - kaže Milorad Antić, predsednik Foruma srednjih stručnih škola.
On se osvrnuo na veliki problem koji je prisutan kod srednjoškolaca ovih škola.
- Veliki broj učenika u trogodišnjim školama, ali i srednjim stručnim generalno ne zna ćirilicu i latinicu. Deca malo čitaju knjige, a to direktno utiče na to kako oni komuniciraju. Njihov dijalog je štur, nedostaje im elokventnosti u razgovoru jer ne čitaju lektire, a kamoli nešto van toga - ističe on.
Kako napominje, samo čitanje lektire važno je zarad sticanja i razvijanja svesti o životnom iskustvu
- Kada se analiziraju pročitana književna dela, to se radi sa razlogom da bi deca potom kao odrasli ljudi mogli da se snađu u životu. Vrlo retko će se desiti u da u trogodišnjim školama neko pokaže interesovanje zašto je nešto uradio neki heroj u lektiri. Tu je i odgovornost takođe i na osnovnim školama, jer nam deca u srednje škole dolaze sa vrlo lošim predznanjem - govori Antić.
Ipak ističe da se krivac ne može tražiti ni u roditeljima, nastavnicima ili samo školi, jer se on, kako kaže, ne zna.