Zlato, koje se godinama smatra jednim od najsigurnijih utočišta za kapital u vreme kriza, našlo se pod pritiskom nakon novog rasta cena nafte i sve izraženijeg straha investitora da bi inflacija ponovo mogla da ubrza.
Cena ovog plemenitog metala je pala ispod 4.040 dolara za uncu, dok analitičari upozoravaju da tržišta sve više pažnje usmeravaju ka mogućim posledicama novih geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku i njihovom uticaju na energente, kako prenosi Poslovni dnevnik.
Na prvi pogled, ovakav razvoj događaja deluje paradoksalno. U vremenima geopolitičkih kriza investitori tradicionalno kupuju zlato kako bi zaštitili kapital.
Međutim, ovog puta rast cena nafte otvorio je novi problem - mogućnost da energenti ponovo poguraju inflaciju. Ako se to dogodi, centralne banke bi mogle da odlože smanjenje kamatnih stopa ili čak ponovo razmotre njihovo povećanje. Više kamatne stope smanjuju privlačnost zlata, jer ono ne donosi kamatu niti prinos.
Analitičari ocenjuju da tržište trenutno više prati kretanje cena nafte nego sam razvoj geopolitičke situacije. Rast cene sirove nafte povećava očekivanja da bi inflacija mogla ponovo da ojača, što utiče na očekivanja u vezi sa monetarnom politikom američkih Federalnih rezervi.
Upravo zbog toga investitori pažljivo prate svaki signal iz centralnih banaka, ali i dešavanja na Bliskom istoku koja mogu dodatno uticati na tržište energenata.
Pad cene zlata ne znači da je ono izgubilo status sigurnog utočišta, ali pokazuje da tržište trenutno mnogo više razmišlja o inflaciji i kamatnim stopama nego o samom geopolitičkom riziku.
Ukoliko cene nafte nastave da rastu, pritisak na zlato mogao bi da se nastavi. S druge strane, eventualno smirivanje tenzija ili slabljenje inflacionih pritisaka moglo bi ponovo da poveća interesovanje za plemenite metale.
Za sada je jasno jedno - na globalnim tržištima više nije dovoljno pratiti samo cenu zlata. Sve češće upravo nafta određuje raspoloženje investitora i utiče na kretanje jedne od najvažnijih svetskih investicionih imovina.
