Bivši iranski predsednik Mahmud Ahmadinedžad registrovao se kao kandidat za predsedničke izbore u nedelju, nastojeći da povrati najviši politički položaj u zemlji nakon što je predsednik Ebrahim Raisi poginuo u padu helikoptera.
Registracija bivšeg lidera takođe vrši pritisak na vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija. Naime, dok je bio na vlasti, Ahmadinedžad je otvoreno kritikovao ajatolaha, a njegov pokušaj da se kandiduje 2021. godine vlasti su zabranile.
Njegov povratak na političku scenu dolazi u trenutku pojačanih tenzija između Irana i Zapada zbog nuklearnog programa Teherana koji ubrzano napreduje, kao i drugih faktora kao što je dalje približavanje Irana i Rusije.
U međuvremenu, podrška Irana snagama širom Bliskog istoka je sve više u fokusu dok jemenski pobunjenici Huti, koje takođe podržava Iran, napadaju brodove u Crvenom moru zbog rata Izraela sa Hamasom u Pojasu Gaze.
Ahmadinedžad je najistaknutiji kandidat koji se registrovao do sada.
Govoreći nakon registracije, obećao je da će tražiti "konstruktivan angažman" sa svetom i unaprediti ekonomske odnose sa svim nacijama.
„Ekonomski, politički, kulturni i bezbednosni problemi prevazilaze situaciju iz 2013. godine“, rekao je Ahmadinedžad, misleći na godinu u kojoj je posle dva mandata napustio mesto predsednika.
Posle razgovora sa novinarima, Ahmadinedžad je sa prstom u vazduhu rekao:
„Živelo proleće, živeo Iran!“.
Njegov komentar o „proleću“ podseća na njegov istaknuti govor koji je održao 2012. godine pred Generalnom skupštinom UN.
Pre njegovog dolaska u ministarstvo unutrašnjih poslova, njegove pristalice su skandirale i mahale iranskim zastavama. Opkolili su Ahmadinedžada (67) vičući:
„Bog je najveći!“.
Izbori su planirani za 28. jun.
Bivši predsednik parlamenta Ali Laridžani, konzervativac sa jakim vezama sa bivšim relativno umerenim predsednikom Irana Hasanom Rohanijem, već se registrovao, kao i bivši šef iranske centralne banke Abdolnaser Hemati, koji se takođe kandidovao 2021. godine.
Ko će se još kandidovati ostaje upitno. Vršilac dužnosti predsednika zemlje, Mohamed Mokhber, koji je ranije bio birokrata iza scene, mogao bi da bude glavni kandidat jer je već viđen na sastanku sa Hamneijem.
Što se tiče Ahmadinedžada, pitanje je da li će mu biti dozvoljeno da se kandiduje.
Petodnevni rok za prijavu završava se danas, utorak, a očekuje se da će Savet staratelja u roku od 10 dana objaviti konačnu listu kandidata. Ovo će omogućiti skraćenu dvonedeljnu kampanju pre glasanja krajem juna.
Ahmadinedžad je prethodno služio dva četvorogodišnja mandata od 2005. do 2013. Prema iranskom zakonu, on ima pravo da se ponovo kandiduje nakon četiri godine van funkcije, ali je i dalje polarizirajuća ličnost čak i među kolegama tvrdolinijašima.
Njegov sporni reizbor 2009. godine izazvao je masovne proteste "Zelenog pokreta" i sveobuhvatni obračun u kojem su hiljade ljudi privedene, a desetine ubijene.
Na Zapadu je prilično omražen, a zaslužan je i za negiranje holokausta. Međutim, tokom svoja dva mandata razvio je bliske odnose sa nizom socijalističkih zemalja Latinske Amerike koje se, poput Irana, opiru američkom uticaju.
U Iranu, Ahmadinedžad je i dalje popularan među siromašnima zbog svojih populističkih stavova i programa izgradnje kuća.
Otkako je napustio funkciju, podigao je svoj profil na društvenim mrežama i pisao pisma svetskim liderima koja su bila široko rasprostranjena. On je takođe kritikovao korupciju u iranskoj vladi, iako se njegova administracija takođe suočila sa optužbama za korupciju, a dvojica njegovih bivših potpredsednika su u zatvoru.
Hamnei je upozorio Ahmadinedžada 2017. da će njegovo ponovno kandidovanje za funkciju biti „polarizirajuća situacija“ koja bi bila „štetna za zemlju“.
Hamnei nije rekao ništa tokom Ahmadinedžadove kandidature 2021. godine, kada je njegovu kandidaturu odbio 12-člani Savet staratelja, veće sveštenika i pravnika koje je na kraju nadgledao lično ajatolah Hamnei.
Taj savet bi mogao ponovo da odbaci Ahmadinedžada. Stvari će biti jasnije za desetak dana kada budu objavljene.