Detaljna
analiza digitalnog skeniranja u punoj veličini Titanika otkrila je nove uvide u
poslednje sate ovog nesrećnog broda.
Precizna 3D
replika prikazuje silu s kojom se brod prepolovio dok je tonuo nakon što je
udario u ledeni breg 1912. godine – 1.500 putnika je izgubilo život u toj
katastrofi, piše BBC.
Sken pruža
novi pogled na kotlarnicu, potvrđujući svedočenja očevidaca da su inženjeri
radili do samog kraja kako bi brodska svetla ostala upaljena.
Računarska
simulacija takođe sugeriše da su rupe u trupu veličine lista A4 papira dovele
do potonuća broda.
Digitalna
replika krme Titanika prikazuje dva velika metalna zupca na isprepletenoj
gomili sivkastosmeđeg metala – to su motori broda, smešteni na zadnjem delu.
Kada se brod prepolovio gotovo ravnomerno, krma je počela da se okreće u
spiralu dok je tonula i ozbiljno je oštećena. Oko "zubaca" su
iskrivljeni metalni delovi, uključujući i jednu veliku ravnu metalnu ploču.
Krma, koja
se odvojila od pramca, pretrpela je ozbiljna oštećenja.
"Titanik
je poslednji preživeli očevidac katastrofe, i još uvek ima priče da
ispriča", rekao je Parks Stivenson, analitičar Titanika.
Skeniranje
je proučavano za novi dokumentarac National Geographic-a i Atlantic Productions
pod nazivom Titanik: Digitalno vaskrsenje.
Retki
artefakti sa Titanika, čuvani u tajnim skladištima, sada dobijaju novi
kontekst.
Ostaci
broda, koji leže na dubini od 3.800 metara u ledenim vodama Atlantika, mapirani
su pomoću podvodnih robota.
Više od
700.000 slika, snimljenih iz svih uglova, iskorišćeno je za kreiranje
"digitalnog blizanca", koji je prvi put ekskluzivno predstavljen
svetu od strane BBC-ja 2023. godine.
Skeniranje daje novid uvid o Titaniku
Pošto je
olupina ogromna i nalazi se u mraku okeanskog dna, istraživanje pomoću
podmornica daje samo deliće prikaza. Skeniranje, međutim, po prvi put nudi
celokupan pogled na Titanik.
Impozantni
pramac leži uspravno na morskom dnu, skoro kao da brod i dalje plovi.
Ali, krma –
udaljena 600 metara – je gomila iskrivljenog metala. Oštećenje je nastalo kada
je taj deo udario o dno mora nakon što se brod prelomio.
Prikaz
pramca u visokoj rezoluciji otkriva četiri okrugla prozora. Metal je braon sa
žutim mrljama, i ima talasastu teksturu stvorenu od rđe. Tri prozora još uvek
imaju staklo, dok je jedno razbijeno – verovatno prilikom udarca u ledeni breg.
"Kao
mesto zločina: morate videti dokaze u kontekstu njihove lokacije", rekao
je Stivenson. "Potpuni pregled mesta olupine ključan je za razumevanje
onoga što se dogodilo."
Sken
prikazuje i nove detalje izbliza – uključujući razbijeni prozor, za koji se veruje
da ga je oštetio ledeni breg. Ovo se poklapa sa svedočenjima preživelih koji su
rekli da je led ušao u njihove kabine.
Kotlarnica,
jasno vidljiva na skenu, nalazi se na zadnjem delu pramca, baš na mestu gde je
brod prelomljen.
Putnici su izjavili da su svetla bila
upaljena dok je brod tonuo
Digitalna
replika pokazuje da su neki od kotlova udubljeni, što sugeriše da su još radili
dok su tonuli u vodu.
Na palubi
krme pronađen je i ventil u otvorenom položaju, što ukazuje da je para još uvek
prolazila kroz sistem za proizvodnju struje.
Za to je
bila zaslužna ekipa inženjera predvođena Džozefom Belom, koji su ostali da lože
ugalj kako bi svetla ostala upaljena.
Svi su
poginuli u katastrofi, ali su svojim herojstvom spasili mnoge živote, kaže
Stivenson.
"Oni su
omogućili da svetla i struja funkcionišu do kraja, da bi posada imala vremena
da bezbedno spusti čamce za spasavanje – sa svetlom, a ne u potpunom
mraku", rekao je za BBC.
"Zadržali
su haos koliko god su mogli, a sve to je simbolično predstavljeno tim otvorenim
ventilom koji i dalje stoji na krmi."
Koristeći
detaljan strukturni model broda, napravljen prema originalnim nacrtima, kao i
informacije o brzini, pravcu i položaju broda, naučnici su rekonstruisali
oštećenja nastala udarcem u ledeni breg.
"Koristili
smo napredne numeričke algoritme, kompjutersko modeliranje i superračunare da
rekonstruišemo potonuće Titanika", rekao je prof. Džom-Ki Pak sa
Univerzitetskog koledža u Londonu.
Simulacija
pokazuje da je brod samo okrznuo ledeni breg, ali je pri tom zadobio niz
pukotina duž uskog dela trupa.
Titanik je
trebalo da bude nepotopiv – mogao je da ostane na površini čak i da su četiri
vodonepropusna odeljka poplavljena.
Ali
simulacija pokazuje da je oštećenje obuhvatilo šest odeljaka.
"Razlika
između potonuća i opstanka Titanika bila je u par rupa veličine lista
papira", rekao je Sajmon Benson, predavač brodske arhitekture na
Univerzitetu u Njukaslu.
"Problem
je što su te male rupe bile duž velikog dela broda, pa je voda polako ali sigurno
ulazila, sve dok se odeljci nisu prelili – i tada je Titanik potonuo."
Nažalost,
oštećenja nisu vidljiva na skenu jer je donji deo pramca zakopan u sediment.
Digitalna
replika pramca, viđena sa leve strane, prikazuje kako se trup otvara tamo gde
je brod "presavijen" kada je udario u mekano morsko dno. Na prednjem
delu su jasno vidljivi kran, redovi okruglih prozora, otvorena šetališta i
komandni most na gornjoj palubi.
Ljudska tragedija Titanika i dalje je
vidljiva.
Lični
predmeti putnika razasuti su po morskom dnu.
Sken pruža
nove tragove o toj hladnoj noći 1912. godine, ali će stručnjacima biti potrebne
godine da detaljno prouče svaki deo 3D replike.
"Titanik
nam priča svoje priče malo po malo", kaže Stivenson. "I svaki put nas
ostavi da želimo još."