Iako su to u pripremi danas okončanog samita predložili čelnici Nemačke i Francuske Angela Merkel i Emanuel Makron, uz ključni stav da je nemoguće nastaviti samo sa sankcijama prema Moskvi „jer nema stabilnosti u Evropi bez saradnje sa Rusijom“ i dobili podršku Italije, Španije, Austrije, Belgije i još nekih članica, tome su se oštro usprotivile Poljska, baltičke zemlje, Švedska i Holandija.
U nemačko-francuskom predlogu je, navodi briselski portal Politiko, jasno potegnuto i pitanje „ruske sfere uticaja“ i uz zahteve da Moskva obustavi neprijateljske poteze prema EU, istaknuto da evropska dvadesetsedmorica žele da ojačaju veze s Ukrajinom, Gruzijom, Moldavijom, kavkaskim zemljama, kao i Zapadnim Balkanom, „gde se Moskva nadmeće za uticaj“.
Berlin i Pariz su predložili da se u zaključcima samita, ali se ispostavilo da je to izostavljeno, naglasi da „Evropski savet podvlači potrebu jačanja odnosa sa Zapadnim Balkanom i osnaženja evropske perspektive regiona“.
Američki portal Radio slobodna Evropa (RSE) podseća da je nemačka kancelarka Merkel u Bundestagu predočila da se na „ruske hibridne napade“ mora u EU jedinstveno odgovoriti, a to uključuje i da EU uplivom dosegne do zemalja poput Ukrajine, Belorusije i Zapadnog Balkana, ali i da zajedno deluje na Putina i Rusiju.
„Severni blok“ u EU je to odbio, ali je kancelarka Merkel po završetku samita predočila da će „biti istraženi okviri u kojima taj dijalog može početi“.
Uz argument o „medvedu i ćupu s medom“, protivnici dijaloga s Putinom – a Moskva je stavila do znanja da tamo za to postoji spremnost – naveli su da nema nikakvih znakova da bi Rusija mogla garantovati da će odustati od, kako je podvučeno, „zloćudne politike“ prema Evropi.
Svi Evropljani smatraju da Rusija mora odustati od „špijuniranja, hakerskih i sajber napada, širenja dezinformacija“ i prihvatiti evropske vrednosti poštovanje demokratskih i ljudskih prava, kako je to istakao italijanski premijer Mario Dragi.
Ali je Dragi naglasio da se u „burnoj i neretko protivrečnoj raspravi na samitu“ ispostavilo da „severni blok“ u EU ima „drugačiju osetljiivost“ prema odnosima s Rusijom, koja je „veoma važna ekonomski i politički“.
Dragi je, štaviše, stavio do znanja da se razmatra da uskoro dodje do susreta Nemačke, Francuske, Ukrajine i Rusije u tzv. „Normandija formatu“ za rešavanje sukoba u Ukrajini i sprovodjenja „Sporazuma iz Minska“.