BBC se u analizi urednika za Bliski istok bavi ključnim pitanjem koje stoji u centru tenzija između Irana, Izraela i Zapada - zašto je nekim državama dozvoljeno da poseduju nuklearno oružje, dok se drugima to strogo zabranjuje?

BBC u analitičkom tekstu svog urednika za Bliski istok Rafija Berga objašnjava pozadinu pitanja koje je u srži aktualnih tenzija između Irana, Izraela i Zapada - zašto je nekim zemljama dozvoljeno da poseduju nuklearno oružje, a drugima ne.

Prema međunarodnom sporazumu iz 1968. godine, poznatom kao Ugovor o neširenju nuklearnog oružja (NPT), samo pet država zvanično ima dozvolu da poseduje nuklearno oružje: Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska.

Osim njih, Indija, Pakistan i Severna Koreja takođe imaju nuklearno oružje, iako nisu potpisnice NPT-a ili su se naknadno povukle iz njega. Smatra se da i Izrael poseduje nuklearno oružje, ali to nikada nije zvanično priznao niti demantovao.

NPT predviđa da države mogu razviti civilni nuklearni program, ali striktno zabranjuje proširenje vojnih nuklearnih kapaciteta izvan pet priznatih nuklearnih sila. Većina država članica UN-a, uključujući Iran, potpisale su taj sporazum i time se obvezale da neće razvijati ili nabavljati nuklearno oružje.

Izrael, zajedno sa Indijom, Pakistanom i Južnim Sudanom, nije potpisao Sporazum o neširenju nuklearnog oružja, čime je izbegao zakonsku obavezu da otkrije svoj nuklearni program i dozvoli međunarodne inspekcije. Izrael sprovodi politiku nuklearne dvosmislenosti, smatrajući da je strateški korisno da ne potvrdi, ali ni da ne poriče posedovanje nuklearnog oružja.

Zbog toga, Iran, arapske zemlje i brojne druge zemlje godinama pozivaju na pritisak prema Izraelu da otvori svoje objekte međunarodnoj kontroli i razmotri nuklearno razoružanje, tvrdeći da je izraelski nuklearni kapacitet izvor nestabilnosti i pretnja bezbednosti regiona.

Iran uporno tvrdi da ne želi da razvija nuklearno oružje i da je njegov program isključivo civilne prirode. Međutim, mnoge zemlje sumnjaju u iskrenost te tvrdnje, posebno nakon otkrića tajnog iranskog nuklearnog programa 2002. godine, što je predstavljalo kršenje Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja.

Otkriće je pokrenulo dugotrajnu krizu i dovelo do međunarodnih sankcija, pregovora i konačno nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, iz kojeg su se Sjedinjene Države kasnije jednostrano povukle. Nedavna eskalacija sukoba između Izraela i Irana dodatno je pojačala zabrinutost zbog potencijalne militarizacije iranskog nuklearnog programa, iako Iran i dalje insistira da nema ambicije da razvija bombe.