Poslanici većine u Skupštini Srbije pozdržavaju sporazum između Srbije i Saveta ministara Albanije koji je deo „mini šengena” i omogućava građanima da u Srbiju, odnosno Albaniju putuju samo sa ličnom kartom.
Poslanik SNS Aleksandar Marković podsetio je da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić sa albanskim premijerom Edijem Ramom dogovorio da se do 10.novembra 2020.godine omogući prelazak državne granice samo sa biometrijskom ličnom kartom.
„Da bi navedeno bilo moguće neophodno je da se izvrši izmena postojećeg sporazuma sa Alabanijom. Omogućavanje prelaska granice Srbije i Albanije sa ličnom kartom jedan je od predloga u okviru inicijative „mali šengen“ koji su Srbija Albanija i Severna Makedonija pokrenule u cilju nesmetanog kretanja robe i ljudi usluga i kapitala“, naveo je Marković.
On je dodao da Srbija ratifikovanjem i efikasnom primenom sporazuma pokazuje da je spremna da ispuni dogovoreno.
Poslanica SNS Jelena Žarić Kovačević ocenila je da nije reč samo o političkoj inicijativi već je i korak napred koji se tiče zdravlja i ekonomije Srbije.
„Radi se o saradnji Srbije, Albanije i Severne Makedonije, a u korist građana svih zemalja. To se pre svega odnosi na borbu protiv koronavirusa, na saradnju medicinskih stručnih timova, ali i mogućosti da se građani svih zemalja mogu lečiti u svakoj od država“, rekla je Žarić Kovačević.
Prema njenim rečima, sporazum znači i manje formalnosti u smislu bržeg dobijanja radnih dzovola, boljih ekonomskih odnosa, zajedničkog razvoja na prostoru na kojem živi 11 milijardi ljudi.
Poslanik Jedinstvene Srbije Dragan Marković Palma smatra da će se sporazumom sa Albanijom povećati izvoz i da će se poboljšati saradnja na ekonomskom nivou.
Poslanik SDPS Muamer Bačevac kaže da je za tu stranku važno to što je dogovreno da tri zemlje ne zatvaraju granice već da se zajednički bori protiv pandemije.
„Srbija će podržati i Tiranu i Skoplje u njihovom nastojanju na evropskom putu i tražiti od EU da krene u pregovore za članstvo sa Albanijom i sa Severnom Makedonijom. Time mi pokazujemo našu ozbiljnost i iskrene želje da svi naši susedi budu deo EU“, rekao je Bačevac.
Ministar Aleksandar Vulin, koji je zahvalio poslanicima što će podržati sporazum, rekao je da niko ne može da kaže da li će i kada Srbija biti član EU, jer to ne zavisi od nas.
„Da je po kriterijumima kako su primljene druge zemlje Srbija bi odavno bila član EU ali pred nas se obično stavljalju neki pomični ciljevi i zahtevi koji imaju vrlo malo veze ili nemaju veze sa vladavinom prava, ni sa ekonomijom“, rekao je Vulin.
Poslanik SPS Đorđe Milićević kaže da se dodatnim uprošćavanjem procedura i olakšavanjem protoka roba i usluga može učiniti mogo toga i da je regionalna saradnja vrlo važna.
„Oni koji kritikuju “mini šengen“ milsim da ne razumeju samu suštinu, jer tu nema ničega što je smetnja srpskim interesima. Srbija ne može biti sama i izolovana. Mi smo deo sveta i regiona i što više sarađujemo biće koristi i za naše građane“, rekao je Milićević.
Poslanik SNS Aleksandar Mirković kaže da se treba okrenuti budućnosti i da je zato važno saglasiti se oko važnosti mini šengena.
„Bilo je mnogo kritičara ali niko od tih kritičara nije argumentovano obrazložio šta je tu loše i šta je sporno. Uveren sam da će mali šengen doneti nove investicije našoj zemlji i da će dodatno ojačati region“, rekao je Mirković.
Poslanik Stranke pravde i pomirenja Muamer Zukorlić rekao je da je ta stranka uvek na strani uspostavljanja saradnje među narodima, a protiv sukoba i svađa.
Skupština Srbije, ne samo da neće prestajati sa radom, nego će nastaviti da zajedno sa Vladom Srbije i predsednikom Republike upravlja teškom krizom, izjavio je danas predsednik parlamenta Ivica Dačić.
„Narodna skupština je najviše predstavničko telo i organ vlasti. Naš posao je da radimo i u uslovima krize i da upravljamo krizom. To je naša uloga i zadatak“, rekao je Dačić tokom rasprave u parlamentu.
On je naveo da ima zaraženih i obolelih poslanika, ali i da se preduzimaju sve mere koliko je to moguće, kako bi se svi u Domu Narodne skupštine zaštitili od zaraze.
„Ali krizom neko mora da upravlja. U tom smislu nema nikakve dileme da će Narodna skupština nastaviti dalje da radi, i ne samo da će nastaviti, nego će imati toliko mnogo zasedanja da ćemo maltene raditi gotovo dan za danom u poslednjoj nedelji jesenjeg zasedanja“, rekao je Dačić.
U srpskom parlamentu se vodila jedna zanimljiva, pomalo i smešna rasprava o najpoznatijoj kriptovaluti, a glavni učesnici su bili predsednik Skupštine, lider Jedinstvene Srbije i ministar finansija.
“Šta je to bitkoin”, pitao je lider Jedisntvene Srbije Dragan Marković Palma ministra finansija usred rasprave o malom Šengenu i potvrđivanju dva finansijska ugovora, a predsednik parlamenta Ivica Dačić kroz šalu je upozorio svog koalicionog partnera da nije bio pažljiv i da je to bila tačka dnevnog reda prethodnog dana.
Marković je ipak podelio svoju dilemu: “Želim da vas pitam nešto, ja za sebe mogu da kažem da ne znam ili da znam. Šta je bitkoin, čije su to pare? Ode se u banku i na ličnu kartu se podigne novac, bez da on ima neke knjige, bez da se plaća porez”.
Mali je Markoviću najpre objasnio da postoje tradicionalni i alternativni izvori finansiranja.
“Ako vam treba kredit, vi odete i uzmete kredit u banci, imate novac na računu. To je tradicionalni način. Onda imamo one koji su kreirali nešto novo, novu valutu, imovinu, novo sredstvo plaćanja. To su kriptovalute, a bitkoin je najpoznatiji”, rekao je Mali i dodao da se pojavila kritična masa koja je to prihvatila i krenula da pravi alternative tradicionalnim izvorima finansiranja.
Postoje, naveo je Mali, privatne i javne mreže, odnosno podela na one valute koje su pod kontrolom svih učesnika i onih koji su umreženu u jednu mrežu.
“Nije baš jednostavno objasniti, ali pripada onome na čije se ime i prezime vodi. Upravo zakon o digitalnoj imovini reguliše tu oblast na način na koji može da se trguje sa tim. Ne može da se koristi digitalna valuta ili imovina, a da niste registrovani i da se ne zna sa koliko kriptovaluta raspolažete”, rekao je ministar finasija, pa je onda pokušao da pojednostavi.
Imate sto nekih bitkoina, rekao je Mali, i hoćete da platite sa tim bitkoinom. Neko to prihvata kao način plaćanja, neko ne. “Sa novim zakonom postoje instutucije, organizacije, preduzeća koja se bave trgovinom tih bitkoina, vi razmenite bitkoine kod njih, oni to prihvataju i vama daju novac.”
Dok je ministar finansija objašnjavao predsedniku JS šta je bitkoin, predsedavajući parlamenta Dačić našalio se sa ministrom unutrašnjih poslova.
“Znam da je ovo dosta komplikovano, jer malopre sam pitao ministra Vulina kako će policija da zapleni nelegalno stečene bitkoine, ali to već sada ulazimo u metafizičke rasprave, a to sada nije na dnevnom redu”, rekao je Dačić.
Na dnevnom redu aktuelne sednice je i Predlog zakona o digitalnoj imovini kojim se rešava trgovina kriptovalutama, a kako je Mali objasnio poslanicima, zakon je predložio jer nije želeo da Srbija zaostaje u digitalnoj ekonomiji.